Moderno doba ili ipak doba dezinformacija?


IZBJELJIVAČ JE NAJBOLJI DEFICIJENT NA TRŽISTU. ISPIJANJEM ISTOG ĆETE ISČISTITI I DEZINFIKOVATI ORGANE DOVOLJNO DA BI SE IZBORILI SA VIRUSOM  COVID-19, IZJAVLJUJE TRAMP.
Ovakva rečenica je dovela do 46 prijavljena slučaja trovanja izbeljivačem u američkoj državi Teksas. 21 riječ je pokrenula ovoliki broj građana na suludu misiju zaštite od Kovid-19. Samo 21.
Živimo u svijetu u kojem su fundamentalni principi fukcionisanja našeg društva izuzetno podložni napadima dezinformacija. U istom svijetu u kojoj će laž proputovati čitav svijet dok istina obuva patike. virus Covid-19 je zarazio 33 miliona ljudi, imajući smrtnost nešto manje od 2 miliona, što je uticalo na svaki aspekt našeg svakodnevnog života. Pored pogoršanja ekonomije, unutrašnjeg uređenja i generalnog zdravlja javnosti, sam virus je otkrio koliko su ljudi zapravo nevješti sa konzumiranjem infomacija. Instagram, Facebook, Twitter, Snapchat i ostale društvene mreže olakšale su eksploziju dezinfomacija koju doživljavamo danas. Mnogi napori autoriteta ovih društvenih mreža da upravljaju ovim morem dezinfomacija su bili bezuspješni. Teorije zavjere se nalaze na svim mjestima, od pomahnitalih Facebook objava sve do falatiskičkih tvitova i Youtube obmana da su vakcine ispunjene Bil Gates-ovim mikročipovima.
Ovo nije moderno doba, ovo je doba dezinformacija.
Iako smo svjesni ovoga, školstvo će i dalje da preferira da “nabubamo” suvoparne činjenice o sastavu mitohondrija ili da znamo integral funkcije, radije nego da u slučajevima izlaganja ovakvim infomacijama znamo kako na pravilni način da reagujemo. A, iako sam lično prirodnjak i matematičarka, vjerujte da mi te mitohondrije nisu bile od velikog značaja u situacijama gdje je bilo važno klasifikovati relevatne i istinite činjenice.
Još jedno primjenjivanje uticaja medija na našu svijest o samom virusu, pored gore navedenih zdravstvenih primjera, jeste pojačanje rasizma na globalnom nivou. U više navrata su svjetski lideri i poznate ličnosti oslovile Kovid-19 kao “Kinesku boleštinu”, jer je ljudska narav takva da se sve mora etiketirati. Te je Kovid-19, kao i 9/11 i Ebola dobio svoju etiketu i prostor za ekstremni rasizam. On se aplicira kroz predrasude, verbalne i fizičke uvrede, isključivanje, a i na mnoge druge načine. Odškrinuta vrata rasizma prije pandemije su mediji širom otvorili sa naljepnicom “Kineska boleština”. Tim putem je, nakon samo dva mjeseca, novinarka magazina “Time” sumirala oko 1800 izvještaja o uznemiravanju ili nasilju izazvanim pojavom pandemije u 45 američkih država. Čak i na ulicama Crne Gore ste mogli vidjeti zlostavljanje ono malo azijske populacije koja živi ovdje. Od pojedinca se pravi priča jedne čitave nacije, pa se mi poslije ljutimo kada nama neko kaže “Pa zar vi niste bješe ljenčuge?”. A hajde i to, ali kad nakon toga ide “Ma čuo/la sam ja to iz viceva”, sve vam je jasno. Moramo da prestanemo da padamo pod varke medija i da odbijamo stereotipe. Tek tada ćemo da se socijalno pomjerimo naprijed kao jedno društvo.
Da ne dužim više. Smatram da moramo da isplivamo iz ovog mora dezinfomacija, a jedini način na koji možemo da uspijemo u tome jeste ako se dohvatimo medijske pismenosti. Ona će i dalje igrati ključnu ulogu u stvaranju nove generacije koja će, za razliku od nas, posjedovati vještine kritičkog razmišljanja u ovoj medijskoj mećavi. Jer, na kraju dana, budućnost je u rukama novih generacija. Mi smo naše uprskali, hajde da ne pravimo istu grešku dva puta.
Asja Idrizović, delegatkinja UNSCG, Knightsbridge School International Montenegro, Tivat