Svaki đak želi da ima dobre ocjene i u školi bude dobar, ali nekima učenje gradiva ide lakše, a nekima teže. Zato vam nudimo neke korisne savjete koji će vam pomoći da brže i lakše naučite gradivo. Nemojte misliti da bolji učenici više vremena provedu učeći gradivo. Ne, oni samo bolje koriste vrijeme pri učenju. Evo nekih korisnih savjeta kako najbolje da naučite gradivo za čas kada se odgovara ili piše kontrolni ili pismeni zadatak.

Kao prvo, potrebno je da prostorija u kojoj učite bude dobro osvijetljena i provjetrena. Nemojte učiti na krevetu, jer ćete brzo zaspati. Učite uvijek za svojim radnim stolom, a knjige i sveske rasporedite po stolu kako bi vam sve bilo pregledno. Kada prelazite sa jednog gradiva na drugo, napravite pauzu od 10 do 15 minuta, a ako vas baš mrzi da učite taj dan, onda je najbolje da izađete napolje sa drugarima, bavite se nekim sportom ili prošetate. Kasnije se vratite kući i pokušajte ponovo da učite.

Prvo učite teže gradivo, a zatim lakše. Nemojte „bubati“ napamet lekcije, jer tako naučeno gradivo nema nikakvu svrhu i brzo ćete ga zaboraviti. Bitno je da novo gradivo učite odmah nakon što ga je nastavnik predavao. Najbolje je da prvo pročitašte cijelu lekciju, zatim podijelite tekst na djelove i zatim pročitate svaki dio posebno i podvučete ono što je bitno. To pročitajte nekoliko puta i pokušajte da ponovite ono što ste naučili. Kada uspijete da bez gledanja u knjigu ponovite taj dio, znači da ste ga naučili, pa pređite na sledeći. Pokušajte sebi da postavite pitanja koja bi vas možda nastavnik pitao, pa odgovorite na njih. Kada uspijete da prepričate gradivo i odgovorite na pitanja, znači da ste ga savladali i da ste spremni za čas odgovaranja.

Ako dobro rasporedite svoje vrijeme imaćete ga i za zabavu i za druženje, pa nećete cio dan sjediti nad knjigom. Kada iz odgovaranja gradiva koje ste naučili pomoću naših savjeta dobijete petice, sebe nagradite nečim što najviše volite, slatkišem, odlaskom na utakmicu ili u bioskop ili nečim sličnim.

Neki psihološki faktori koji su važni za učenje

- Motivacija: jesi li zaista zainteresovan za gradivo?

- Koncentracija: jesi li usredsređen, koncentrisan. Ima li u tvojoj okolini dok učiš previše distraktora, kao što su zvonjava telefona, puno ljudi, buka?

- Reakcija: razmišljaš li o tome što čitaš? Možda umor ometa tvoje napore?

- Organizacija: vidiš li koja je opšta tema koja povezuje sve djelove gradiva? Možeš li povezati informacije međusobno ili još uvijek ne vidiš jasno cijelu sliku?

- Razumijevanje: razumiješ li sve djelove gradiva, ili si zbunjen oko nekih informacija?

Deset načina kako povećati brzinu koncentracije

1. Započni učenje s interesom prema onome što ćeš novo naučiti i s pozitivnim stavom prema učenju.

2. Organizuj sebi mjesto koje ti služi samo za učenje. Pobrini se da to mjesto bude dobro osvijetljeno.

3. Identifikuj distraktore kao što su: zvonjava telefona, pisanje i primanje SMS poruka, posjete i sl. Smanji ih ili odgodi do završetka učenja ili do pauze.

4. Pobrini se smanjiti buku oko sebe dok učiš. Ako ti je potrebna muzika u pozadini, neka bude lagana i tiha. Isključi TV!

5. Koristi tehnike "aktivnog učenja": uči za stolom - sjedni uspravno na stolici, započni učenje s pitanjima o gradivu, izvuci naslove poglavlja, podvuci ključne riječi nakon čitanja djelova teksta, zapisuj bilješke pored teksta, pitaj se što si naučio/naučila.

6. Podijeli gradivo u manje djelove koje možeš naučiti u kraće vrijeme. Prisili se da završiš jedan mali zadatak i tek onda nastavi sa sledećim. Usredsredi se na samo jedan manji zadatak odjednom.

7. Koristi razdoblja najveće budnosti i koncentracije za učenje teških djelova gradiva. Kada si umoran ili gladan koncentracija slabi.

8. Kada ti misli odlutaju, odredi jednu riječ koju ćeš reći samome sebi, a koja će ti biti podsticaj da se ponovo koncentrišeš na zadatak (na primjer: "usredsredi se", "Vrati se na zadatak" i sl.)

9. Uzmi pauzu kada završiš jedan ili više zadataka, ili kada osjetiš da ti se koncentracija smanjila. Pauza bi trebala trajati otprilike 10 do 15 minuta.

10. Ako imaš druge zadatke ili obaveze koje ti se motaju po glavi, zapiši ih na jedan papir i odredi kada ćeš ih obaviti. Zatim odloži papir i vrati se na zadatak koji obavljaš.

Pamćenje - dvije ideje kako poboljšati pamćenje

1. Na male komade papira (3 x 5 cm) ili kartona zapiši pitanje koje si izvukla iz gradiva koje moraš naučiti. Zapiši pitanje na papir. Na stražnju stranu papira napiši odgovor na to pitanje. Dok čekaš autobus ili samo ubijaš vrijeme ne radeći ništa, izvuci svoje papiriće i pokušaj odgovoriti na pitanja (bez gledanja na poleđinu papira). Možeš zamoliti prijatelja da ti pročita pitanje, a ti odgovori. Ako si zaboravio/la odgovor, pogledaj ga s druge strane i pokušaj ga ponoviti.

2. Ponavljanje je ključno za pamćenje. Izvuci ono što trebaš naučiti i pročitaj to glasno nekoliko puta svaki dan. To je vrlo slično načinu na koji pamtimo riječi omiljenih pjesama. Osim ponavljanja, u tome nam pomogne i rima ili neke zamišljene slike koje vezujemo uz pojedine djelove teksta. Budi kreativan/na i pronađi riječi koje se rimuju s onim što moraš upamtiti. Povezuj gradivo sa zamišljenim slikama, sjećanjima, maštarijama.

 

Kako vi učite i šta vam pomaže da najbolje naučite i shvatite gradivo?