Srednjoškolci zaslužuju da imaju bolji položaj i veću uključenost u društvo i procese odlučivanja, poručili su predstavnici učeničkih parlamenata.

Unija srednjoškolaca Crne Gore je danas, povodom Međunarodnog dana studenata i srednjoškolaca, organizovala panel diskusiju „Učenički parlamenti - uloga i značaj“.

 

Maturant Gimnazije „Slobodan Škerović“, Marko Milikić, kazao je da bi Međunarodni dan studenata i srednjoškolaca trebalo da bude značajan zbog istorijske osnove, ali i zbog toga što, kako je ocijenio, srednjoškolci danas zaslužuju da imaju bolji položaj i da im se glas više čuje.

„Srednjoškolaci treba da imaju veću uključenost u društvo i u procese odlučivanja, zbog toga što su mladi temelj društva. Obično se kaže da na mladima svijet ostaje, ali ne treba da se vodimo samo time, već i u sadašnjosti treba da imamo mjesta da mijenjamo stvari i da nam se čuje glas, kako bi u budućnosti sve moglo da teče lagodnije“, ocijenio je Milikić.

On je kazao da se razvojem civilnog društva i sistema obrazovanja povećava uključenost mladih u različite društvene procese, ali napominje da ima mjesta za napredak.

„Trebalo bi da budemo više uključeni, jer obično su isti srednjoškolci najaktivniji u zajednici. Trebalo bi da uključimo što više srednjoškolaca“, smatra Milikić.

Prema njegovim riječima učenički parlament je isključivo učeničko tijelo, odnosno, kako je pojasnio, institucija u okviru škole, preko koje učenici mogu da iznose svoje probleme i daju rješenja.

„Bitno je da učenički parlament postoji, zbog toga što je platforma za đake da kažu svoje mišljenje i da to bude način da prenesu poruke koje bi željeli“, ocijenio je Milikić.

 

 

Maturantkinja Gimnazije „Niko Rolović“ iz Bara, Mirela Selihović, smatra da bi srednjoškolci željeli da budu mladi aktivisti, koji bi mijenjali sistem i bili svijesni da su oni, kako je rekla, dio na kojem društvo počiva.

„Oni kao mladi aktivisti bi mogli da promijene nešto u sistemu u svrhu da njima bude bolje, a i da cijelokupnom društvu bude bolje. Mislim da je važno da mladima ukažemo koliko su važan dio društva“, istakla je Selihović.

Prema njenim riječima, svaka škola bi trebalo da ima informativni sajt i što veći broj prezentacija na različite teme, naročito, kako je rekla, na temu omladinskog aktivizma.

„Mislim da je glavni nedostatak taj što se ne pruža dovoljna pažnja kreiranju izvora iz kojih mladi ljudi mogu da saznaju nešto više o onome što je njima potrebno. Mislim da bi se trebalo poraditi upravo na tome da srednjoškolci i ostali mladi ljudi saznaju na koji način mogu da dođu do određenih informacija“, objasnila je Selihović.

 

 

Učenica četvrtog razreda srednje Muzičke škole „Dara Čokorilo“ iz Nikšića, Kristina Šćepanović, smatra da mladi treba više da se pokrenu i da se okrenu aktivizmu.

„Mladi se sada bave nekim stvarima koje nisu toliko bitne za omladinu. Treba da se okrenu nekim omladinskim problemima sa kojima se suočavamo i da stavimo akcenat na te probleme“, rekla je Šćepanović.

Prema njenim riječima, trebalo bi više da se uradi na specifičnom Zakonu za umjetničke škole.

„Mi imamo taj Zakon, ali bi trebalo još malo da se doradi. Mi iz umjetničkih škola imamo probleme što se tiče udžbenika. Nemamo svoje udžbenike, već moramo da ih dobavljamo iz susjednih zemalja. Ali mislim da se, polako, sve više radi na tome“, kazala je Šćepanović.

 

 

Učenica trećeg razreda Gimnazije „Petar I Petrović Njegoš“ iz Danilovgrada, Milena Vučelić,  kazala je da je Dan srednjoškolaca važan, zbog toga što, kako je dodala, učenici imaju priliku da budu u centru pažnje.

„Danas mi imamo priliku da budemo u centru pažnje i da se dokažemo i pokažemo da smo kompetentni da odlučujemo o važnim pitanjima koja su vezana za nas srednjoškolce, za državu i naš obrazovni sistem uopšte“, kazala je Vučelić.

Međunarodni dan srednjoškolaca i studenata obiježava se kao uspomena na praške studente i srednjoškolce, koji su zbog mirnog protesta protiv nacističke okupacije svoje zemlje, održanog 17. novembra 1939. godine strijeljani bez suđenja.